VAŠINGTON/DUBAI – Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost da dio iranske imovine bude iskorišten za obnovu i sanaciju štete nastale u zemljama Persijskog zaliva nakon nedavnih iranskih napada, tvrdi izvor upoznat sa slučajem.
Prema navodima istog izvora, američka administracija već procjenjuje obim materijalne štete koju su pretrpjeli regionalni saveznici nakon napada koje je Iran izveo na Kuvajt i Bahrein.
U međuvremenu, Iran je nastavio vojne aktivnosti lansiranjem dodatnih bespilotnih letjelica, dok su američke snage saopštile da su oborile još dvije iranske napadačke letjelice.
Izvor navodi da je američki ministar finansija Scott Bessent zadužio tim stručnjaka da utvrdi troškove štete nastale u zalivskim državama koje imaju bliske odnose sa Vašingtonom.
Takođe se razmatra mogućnost da se zamrznuta ili raspoloživa iranska sredstva ubuduće koriste za finansiranje obnove i sanaciju eventualne nove štete nastale usljed daljih napada.
Istovremeno, diplomatske aktivnosti između regionalnih aktera se nastavljaju. Prema dostupnim informacijama, pakistanski ministar doputovao je u Teheran noseći pismo upućeno iranskom vrhovnom vođi.
Za sada nema zvanične potvrde o eventualnim konkretnim odlukama vezanim za korištenje iranske imovine, ali je pitanje moguće odštete i obnove sve više u fokusu američkih i regionalnih zvaničnika.
Nove informacije pojavile su se dan nakon što je Mohsen Rezaei, savjetnik iranskog vrhovnog vođe, u razgovoru za CNN izjavio da bi eventualni mirovni sporazum za okončanje sukoba, koji traje već tri mjeseca, mogao zavisiti od oslobađanja oko 24 milijarde dolara iranske imovine zamrznute u Sjedinjenim Američkim Državama.
Pregovori bez značajnijeg napretka
Izvor upoznat sa situacijom nije precizirao o kojoj vrsti iranske imovine američko Ministarstvo finansija trenutno razmatra mogućnost raspolaganja.
Takođe, prema dostupnim informacijama, formulacija koju koriste američki zvaničnici ne odnosi se nužno samo na već zamrznuta sredstva.
Mogućnost preusmjeravanja iranske imovine mogla bi dodatno zakomplikovati ionako krhko primirje između SAD-a i Irana, koje je tokom vikenda ponovo bilo na iskušenju nakon novih vojnih aktivnosti obje strane.
Istovremeno, diplomatski napori za postizanje trajnog sporazuma za sada ne pokazuju značajniji napredak.
Prema navodima iranske novinske agencije ISNA, pakistanski ministar doputovao je u Teheran noseći pismo namijenjeno iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Mojtabi Hameneiju.
Iako se posrednički pokušaji nastavljaju, trenutne okolnosti ukazuju da su pregovori između sukobljenih strana trenutno u zastoju.
Tokom noći između petka i subote američke snage izvele su napade na iranske obalne radarske položaje u Goruku i na ostrvu Kešm, u Hormuškom moreuzu.
Prema navodima američke Centralne komande, akcija je uslijedila nakon što su oborene iranske bespilotne letjelice za koje se tvrdilo da predstavljaju prijetnju pomorskom saobraćaju u ovom strateški važnom području.
Američka vojska je kasnije saopštila da su tokom subote oborena još dva iranska napadačka drona koja su navodno ugrožavala brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz.
S druge strane, Iranska revolucionarna garda saopštila je da je odgovorila raketnim napadima na američke vojne baze u Kuvajtu i Bahreinu.
Vojska Kuvajta navela je da je presrela sedam balističkih projektila koji su preletjeli iznad naseljenih područja.
Prema zvaničnim informacijama, pričinjena je materijalna šteta, ali nije bilo poginulih niti povrijeđenih osoba.
U Bahreinu su se oglasile sirene za uzbunu, a stanovništvu je preporučeno da potraži sklonište.
Vlasti Kuvajta i Bahreina osudile su napade.
Iran je naknadno saopštio da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje.
Međutim, američka vojska tvrdi da je šest projektila presretnuto, dok sedmi nije stigao do planirane mete.
Napetosti između Vašingtona i Teherana tako nastavljaju da rastu uprkos diplomatskim naporima i pokušajima očuvanja primirja.
Rat i dalje koči pregovore i isporuke nafte
Sjedinjene Američke Države i Iran već mjesecima vode uglavnom posredne pregovore o privremenom sporazumu kojim bi se zaustavio sukob koji traje tri mjeseca.
Prema dosadašnjim prijedlozima, najosjetljivija pitanja, uključujući iranski nuklearni program, bila bi ostavljena za kasnije pregovore.
Međutim, uprkos diplomatskim naporima, dogovor još nije postignut, dok se povremeni vojni sukobi između dvije strane nastavljaju.
Iran kao ključne zahtjeve navodi pristup milijardama dolara prihoda od prodaje nafte, ublažavanje sankcija koje se odnose na izvoz sirove nafte, ukidanje američkih ograničenja za njegove luke, kao i veći uticaj nad Hormuškim moreuzom.
Ovaj strateški pomorski prolaz ima ogroman značaj za svjetsko tržište energenata, jer je prije početka sukoba kroz njega prolazilo približno 20 odsto globalnog pomorskog prometa nafte.
Istovremeno, rat utiče i na tržište energenata, dok članice OPEC+ razmatraju novo povećanje proizvodnje nafte kako bi ublažile moguće poremećaje u snabdijevanju.
Američki predsjednik Donald Trump suočava se sa rastućim pritiskom unutar zemlje zbog viših cijena goriva, što dodatno povećava zahtjeve da se sukob što prije okonča.
U razgovoru za NBC, Trump je izjavio da su većina iranskih postrojenja za proizvodnju dronova i projektila uništena tokom sukoba.
Ipak, dodao je da Iran i dalje raspolaže značajnim dijelom svog raketnog arsenala.
„Još imaju pristup približno petini svojih projektila“, rekao je Trump.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Iran i dalje posjeduje određeni broj projektila i dronova, uprkos tvrdnjama da su njegovi vojni kapaciteti značajno oslabljeni tokom sukoba.
„Imaju još projektila i dronova. Rekao bih da im je ostalo oko 21 do 22 odsto raketnog arsenala. To je i dalje veliki broj projektila, ali nije ni približno onome što su imali kada smo prvi put napali“, rekao je Trump u emisiji „Meet the Press“ na NBC-u.
Sukob između SAD-a i Irana doveo je do rasta cijena nafte i dodatno podstakao inflaciju širom svijeta.
Istovremeno, izvori iz OPEC+ navode da bi članice ove organizacije u nedjelju mogle odobriti četvrto uzastopno povećanje proizvodnih kvota u posljednja četiri mjeseca, iako rat i dalje ograničava mogućnost pojedinih članica da povećaju proizvodnju.
Izraelska vojska saopštila je u nedjelju da je presrela dva projektila ispaljena iz Libana prema izraelskoj teritoriji.
Napad je uslijedio dan nakon što su libanske vlasti objavile da su dva vojna oficira i jedan vojnik poginuli u izraelskom napadu na vojno vozilo na jugu Libana.
Izvor: Reuters
